Inicijativa za dislociranje komunikacijskog primopredajnika iz Ljetnikovca bosanskih kraljeva na Kozogradu
Još prije tridesetak godina napravljeno je nešto što nas kao Fojničane, državljane BiH, žalosti i izaziva protest. Naime, na jednom brdu u okolici Fojnice, u srcu Ljetnikovca Kozograd sagrađen je i instaliran komunikacijski primopredajnik, koji svojim elektroinstalacijama stvara štetna zračenja po okolinu i time izravno ugrožava prirodu oko Kozograda. Ljudi koji pješače na Kozograd iza sebe ostavljaju smeće (plastične vrećice, boce, … ). Niže utvrde nalaze se zidine varoši Kozograda oko kojih se također nalazi ljudski trag – SMEĆE! Smatramo da je ovaj slučaj neciviliziranog ponašanja važno istaknuti, jer taj slučaj ne predstavlja samo ekološku ugroženost, već i ugroženost kulturno-povijesnih ostataka naše Bosne.
Zašto je televizijski odašiljač u srcu Kozograda ekološki i povijesni problem? Ekološki je zbog toga što elektroinstalacije primopredajnika emitiraju po okolinu štetna zračenja koja izazivaju razne anomalije na stablima, biljkama, životinjama i ljudima koji su u blizini. On narušava ljudsko djelo koje se stopilo s prirodom. On je naprosto strano tijelo, suprotnost lijepome, suprotnost prirodi i ljudima. Povijesni je problem u tome što je odašiljač instaliran u srcu Kozograda, povijesnog ljetnikovca (utvrde) i varoši bosanskih kraljeva. Ne samo da je narušen sklad ljudskoga i prirodnoga, već je nevjerojatno, svjesno ili nesvjesno narušen jedan od temelja povijesnosti Bosne, njezine državotvornosti, cjelovitosti i bogate kulture. Kakav značaj ima Kozograd za povijest Bosne? Ljetnikovac, dvorac, utvrda Kozograd posljednje je boravište bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača, koja se rodila 1424., a umrla 1478. godine. Ne zna se točno vrijeme izgradnje Kozograda, ali se zna sigurno da je služio kao ljetnikovac bosanskih kraljeva i posljednje bosanske kraljice Katarine, u kojem je ona stalno boravila od smrti svoga muža pa do bjegstva u Italiju. Najstariji podatak koji ima prizvuk narodnog predanja o bjegstvu kraljice Katarine iz Bosne nalazimo kod dubrovačkog kroničara Jakova Lukarića iz 16. stoljeća, koji piše da je kraljica Katarina Kosača s dvorca Kozograda najprije pobjegla u Konjic, a dalje pješice do Dubrovnika, pa u Rim. Taj pravac bjegstva spominje se i u nekim narodnim predanjima u okolici Fojnice. I kako riješiti ovaj problem komunikacijskog primopredajnika na ljetnikovcu Kozograd? Kozograd je imao i još uvijek ima veliko značenje za povijest Bosne, njezine državotvornosti, cjelovitosti i kulture. Njezine zidine činile su jednu lijepu i rijetko viđenu cjelinu ljudskog i prirodnog elementa. Tko je i zašto dao izgraditi komunikacijski primopredajnik na Kozogradu, kada je jasno da postoje i drugi planinski vrhovi oko Fojnice, koji bi možda bili i bolji za odašiljanje komunikacijskih signala? Želimo javno ukazati na ovaj ekološki, povijesni, državotvorni i kulturni problem u našoj Fojnici i Bosni. Stoga, tražimo od odgovornih ljudi dislociranje (izmještanje) ovog komunikacijskog primopredajnika s Kozograda na neko drugo mjesto, gdje će zasigurno činiti manju štetu. Tražimo, također, da se zidine Kozograda obnove i načini pristup svim onima koji vole našu prirodu, povijest, bogatu kulturu, Bosnu, onima koji naprosto vole ljepotu. Tražimo da općinske, županijske, federalne i državne institucije načine takav ambijent u kojem će ekološka svijest biti prva i svakodnevna zadaća svih građana BiH. Kozograd je malen, ali se u njemu bjelodano reflektira naš odnos prema Bosni, koju grubo i divlje urbaniziramo, politički zlostavljamo jer ni danas ne cijenimo njezinu povijest, državotvornost, cjelovitost i kulturu. Kakav je naš odnos prema Kozogradu, takav je i prema našoj Bosni. Predlažemo da učinimo pozitivan iskorak i započnemo slaganje bogatog i jedinstvenog mozaika u svijetu, mozaika koji nosi ime BOSNA!
