Samostanski posjed (skenirana knjiga: Fra Mijo V. Batinić ''Franjevački samostan u Fojnici od XIV. do XX. stoljeća'')

Premda su franjevci po svome ustroju i pravilniku najizrazitiji prosjački red, ipak su došavši u Bosnu dobili od domaćih vladara i vlastele u posjed zemljišta, koja su okružavala njihove samostane; jer inače ne bi mogli razumjeti, otkud im zemljišni posjed za pada Bosne, a da im ni kasnije ne dogje u prijepor. Nu po svoj su prilici ova zemljišta ležala neobragjena, ter su se sastojala najviše iz šuma i gajeva, a tek iza dolaska Osmanlija opažamo, da su nešto kupovali i stali obragjivati, da ne budu posve na teret svojoj duhovnoj djeci. Sv. rimska Stolica više je puta izdala povlastice u prilog vjerovjesnicima, koji se trude za spas duša megju nekatoličkim narodima, da smiju primati i zemljišta; nu svakako je u tom pogledu za bosanske okolnosti najznamenitija izjava pape Pija II., koji svojim listom od g. 1560. svjedoči, da su i dotle bosanski franjevci običavali držati konje, goveda i magarad za svoju porabu i potrebu; što sigurno nijesu mogli uzdržavati bez svojih livada i pašnjaka, što sve papa i ubuduće dozvoljava držati bez povrede savjesti i pravilnika, buduć su u Bosni male varošice, a mnoštvo inovjeraca, pa se ne bi franjevci inače mogli uzdržavati, kada bi morali o samoj prose vini živiti.

Još opsežniju dozvolu dadoše pape Siksto IV. 1473., Pavao III., Urban VIII. 1625.; a Klement XIV. 1771. potvrdi ove sve dozvole i produlji ih na 12 godina, što se otada redovito ponavlja svake dvanaeste godine. Ovoliko imadosmo reći, da razjasnimo i vanjskim oso­bama, kako mi uživamo nekretni posjed, a da onda mognemo nastaviti svoje pripovijedanje. Napomenuti nam je, da su fojnički franjevci do današnjega staroga posjeda dolazilo redovito putem kupnje, i to: glavnija zemljišta iz blagajne kao begluk (Tap. 16), a manje važna od pojedinaca. Do mnogih su komada došli darom i oporukom, kao Što je SeliŠće na Tješilu od nekakva meštra kršćanina g. 1845. (Tap. 2.); kuću i gradilište na Rupnovcu od Nikole Radina 1536., da drugih ne brojimo. A sve su ove zemlje izričnom voljom sultana, kao vrhovnog gospodara, bile iznimljene i oslobogjene od desetine i svih drugih nameta. (Tap. 10., 33. i 56.)

Stari posjed franjevačkoga samostana u Fojnici temelji se na jednoj jedinoj glavnoj tapiji (zemljišna isprava), izdanoj godine kršćanske 1465.-80., u kojoj izrično stoji, da su fra­njevci fojnički za 2000 jaspri kupili kompleks: Pavlovac, Križ, Poljana, Trošnik, Ibrišće, Dragače i Rupnovac, dakle cijelu sadanju fojničku dolinu, s planinama Matorcem i Cvjetovnjom. Crta je posjeda išla dakle dolinom Pavlovac na Matorac, on-dale prama Zecu do Gvožgjanskog puta, otale na Bistricu i potokom Pijukovcem do rijeke Gvožgjanke. Onda prešavši vodu potokom prvim do na vrh Cvjetovnje i sišavši protivnim pravcem, rijekom Dragačom do Rupnovca. (Tap. I.) Na temelju ove najstarije i najopsežnije zemljišne isprave mi ćemo redom pregledati mijene ovoga posjeda i kako je do nas dopro, pak će nam i ovo osvijetli! mnoge druge dogagjaje i ona žalosna vremena, koja smo prezivili. a) Pavlovac. Pavlovac je sastavni dio varoša Fojnice, ležeći u dolini izmegju Tješila i brijega Križa, u lijepoj ravnici, koja se pro­teže istoimenim potokom do pod Matorac. Tako prozvan od nekakva velikog imućnika Pavla, te je dopirao do samostanskih zidina u Pazarnicama. Sada su tu naseljeni sami muslimani, pak jerbo u kasnijim ispravama ne dolazi, znak je, da su skoro iza toga preoteli ovaj predjel novi gospodari, a franjevci da su otale posve izvadili ruke, bez da su išta za to uzeli. b) Križ. Križ je povisoko brdo, koje leži s desne strane varoši, kao ogranak Matorca, opasano Pavlovcem i fojničkom dolinom oi zapada, istoka i juga, te je na njegovu malom zaravanku načinjen današnji samostan i crkva. Buduć su Pavlovac prvom polovicom 16. stoljeća naselili muslimani, crta je zemljišnog manastirskog posjeda prenesena iz Pavlovca na put, koji iz gornjeg varoša vodi na Zec, ter ide crtom Križa k dolnjoj i gornjoj Veselici, ostavljajuć samostan na lijevo. Osim   temeljne   tapije,   dobili   su   franjevci   i   druga prava. Već g. 1565. izdana je kadijska izjavo, da je put povrh samo­stana, koji ide na Križ, pa novom stazom do Babine, granica franjevačkog posjeda. (Tap. 75.) Zatim se g. 1644. dokaza, da je   njiva  viš   samostanske   pojate   i   konjužnice   na   obe   strane franjevačka (Tap. 59). Nadalje g. 1666. kupiše franjevci na Križu dio njive Mate Jačića (Jakšića ?), i tim osiguraše svoj posjed s ove strane doline (Tap. 79). Ovamo valjda cilja i zabrana izdata 1666. na Fojničane, da ne sjeku naših šuma, gajeva i voćaka, jer su se onde uprav sticale crte megjašnice 'posjeda franjevačkoga i pridošlih muslimanskih žitelja varoši Fojnice. c) Kozo-grad. Stare isprave čine razliku megju planinom Kozlom i Kozo-gradom, a ovaj Kozo-grad, da nam je pripao još od osvojenja Bosne; pa kada su od nas tražili u ime Kozo-grada po 300 jasprih na godinu, izjavi kadija, da je to franjevački posjed. Ovo se potvrgjuje i mnogim sutbenim izjavama o vrelu „Stu­denac“, koje izvire pod Kozo-gradom, otkle su franjevci i u najstarija doba vodu na čunke vodili do samog samostana. G. 1617. muslimani su htjeli ovu vodu skrenuti i u njoj niže današnjih Rupa rudu prati; nu bili su odbijeni (Tapija 72), jer da su ju franjevci po tomrucima (cijevima) od osvojenja Bosne vodili. Ista se parba obnovi g. 1663., 1665. i 1671., nu svaki put (Tap. 71 i 74) predobiše franjevci, buduć su ujedno i go­spodari zemljišta, otkle voda izvire i kuda teče do samostana. d) Poljana. Poljana se stere od Kozo-grada prama zapadu do Bistričkoga potoka, te se je u stara doba sijala i kosila, premda leži na visini 1700 metara, a po tom suditi možemo, kako su blaži klimatički odnošaji vladali u ovome kraju, pa zato je i razumljivo, da su ovda ijudi stanovali, što pokazuju i kaldrme, ruševine od zgrada i vodovodi. Naše se pravo na poljanu osniva na temeljnoj prvoj tapiji, a zatim na kasnijim presudama i no­vijim ispravama, stečenim kupnjom ih darom pojedinaca. Prvu tapiju potvrgjuju seneti od g. 1568. i 1570. (Tap. 14 i 16). Proti tomu su se podizali isprva Gvožgjanci, Ostružani, a na­pokon i Prokošani, pobijajuć zakoniti posjed ove gorske imo­vine. Uporna se je rasprava o tome vodila g. 1617.-1619., nu svaki put je dokončana bila pobjedom franjevaca; dok napokon 1625. sami Gvožgjanci ne priznaše, da je to bilo uvijek u po­sjedu franjevačkom. e) Krstac i Trošnik. Južno od Setakovića leži kosa Krstac, ogranak Zeca, koja se spušta do u dolinu fojničku. Niže Krstača južno spušta se dolinica Trošnik, koji dolazi i u temeljnoj tapiji kao svojina franjevačka. Kraj svega toga koli Krstac, toli Trošnik skupim su novcem višekrat bili iskupljivani od nametnih gospo­dara, i do danas su ostali u našem posjedu. Mnogobrojne tapije u samostanskom arkivu svjedoče, ko­liko su franjevci morali plaćati za obranu Trošnika ili za njegovo raširenje. Čudno nam se vidi, da je toliki novac izdat u otkuplji­vanje ovog malog i zabitnog zemljišta, na kojem danas, premda je okrčeno, jedva jedan mali kmet može životariti. Nu htjelo se je valjda osigurati okolnu šumu i otvoriti zaselak, kamo bi se mogla braća povući, da se zaklone i zabave. f) Cvietovnja. Ibrišće, koje spominje prva i temeljna zemljišna iskaznica, nalazi se na planini Cvjetovnjoj, koja od jugoistoka zatvara fojničku dolinu. Ovaj posjed bi povećan 1550. darom braće Andrije, Stjepana i Bartola, te kupnjom jedne njive 1565. od nekog Ante (10); te druge od Garića Mijatova 1610. pod imenom „Lazina“ (26). God. 1613. spustio se je posjed i pod Cvjetovnju, gdje kupismo „Luku" od Usein-hodže (28); g. 1635. od Isaka Džaferova opet njivu u Cvjetovnjoj (28), pa onda 1636. „Rasagje“ od Mladanovića i Mitrovića (57), god. 1661. od Krištičevića za 2200 jasprih (64). God, 1663. dobismo potvrdu za cio taj posjed, Kupljeno tu nešto i god. 1668. (81) i g. 1675. (98), zatim 1688. „Gornja Lazina“ i „Velika Ravan“ (112), pak se stoga zabrani 1758. Ostružanima i Fojničanima, da posred Cvjetovnje ne grade puta, već da idu naokolo, kako je starinom bilo (320). Isto se tako zabrani 1769. i 1800. okolnim selima sjeći drva u Cvjetovnjoj i u Ibrišću (126). Jedna tapija iz g. 1790. označuje granice u Cvjetovnjoj, naime: s jedne strane: voda od Gvožgjana i Veliko kamenje, a od Ostružnice: potok (139); a u parbi nam se sa Sakabašom Ostružakom priznade sva Cvjetovnja „Ravnog Jelasa“ (148). Ovom svemu pridogje čestica „Nadjelik“, kupljena 1821. od Osmana Mešića za 25 groša (150), druga od kćeri nekog Martića za 110 groša (157), te milać, zemlja i gajevi Frane Džepića za 2200 gr. (162), a napokon 1889. „Oborišće“ kuća, milać, pojata vlasnost Andrije i Ive Trogrančića (209, 210, 211, 213). g) Dragača i Rupnovac. (Fojničko polje.) Osim ovih po planinama i okolnim brdima ležećih njiva i livada, posjedovali su franjevci veću polovinu fojničkoga polja. „Dragaće“, naznačene u temeljnoj tapiji, zauzimale su zemljište oko rijeke Dragače, koja je tekla upravnije, nego li teče sada, što se može i danas opaziti; te su zemlje kršćanskih varošana, kako svjedoči današnja predaja, ležale na protivnoj strani rijeke, koje su po franjevcima izmijenjane tokom vremena. Nu obe obale rijeke, gotovo polovica polja, prešle su do danas u ruke muslimanima, dakako nepoznatim načinom, „Luka“ je na Dragačama još bila naša 1644. (Tap. 60) i 1670. (samost. računi). Izpod samostana se je desno u samoj ravnici, sterao „Rupnovac“, koji je i po temeljnoj tapiji samostanu dodijeljen, pak premda je danas nekim dijelom ledina, bile su tuda njive, kroz koje su kušali otvoriti put na „Rupe“, gdje su i tada bili rudokopi (65). Česticu tih Rupnovca i gornji dio današnjih „Bara“ kupili su  1655. za 600 jasprih (66). Do Rupnovca leže „Bare“, koje biše kupljene od Mejre sestre Hadži-Ahmed-Imam effendije. Cijelu je stranu poviš „Bara“ zvano „Nadbarje“, prodao 1600. Mihovil Grnjić za dug od 2500 jasprica (Tap. 24 i 25). Tik današnje ceste i varoša, a do Rupnovca leži „Topnik“, koji je već g. 1786. bio naš, a povećan bio livadom kupljenom 1815. od hanume Hadži-lmamovića. Od Rupnovca se je prama varošu sterao „Dugi vrto“ i kupljen je bio dijelom od Murteze spahije 1645. za 2060 groša(61). I niže su franjevci protezali svoj posjed, tako: „Paločak“ blizu Vicine njive kupili su 1813. od Mate Jozića(144) i „Gradac“ 1809. (143). Napokon su kupili god. 1861. Samica njivu uz Rupnovac, te drugu kraj ceste, a time gotovo potpuno zaokružili svoj posjed. Kraj svega toga posjeda franjevci su uvijek gledali, da ne bude to na nepriliku ostalim stanovnicima ove okolice, već da se i ovi koriste, ne poričući franjevačkog vlasništva; znajući dobro, da im je od dobre volje ustupljen samo servitut i da ih ovaki gospodari ne će toliko smetati, koliko bi ih drugi posjednici prikraćivali. 

Nema događanja
Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
You must have the Adobe Flash Player installed to view this player.
You must have the Adobe Flash Player installed to view this player.

MEĐUNARODNI DAN MUZEJA I EUROPSKA NOĆ MUZEJA, Fojnica, 18. 5. 2'016. - FTV

DUHOVI, 15. 5. 2016. - TV KISS

PRVA PRIČEST, 8. 5. 2016. - TV KISS

BIBLIOTEKA FOJNIČKOG SAMOSTANA OTVARA VRATA ČITAOCIMA, 12. 03. 2016., Federacija plus - FTV

FRAMA Fojnica: Neka pjeva svaki stvor (Framafest 2015.)

FRAMA Fojnica: 15. obljetnica (Mile Belojica)

IN MEMORIAM: pok. Fra Tomislav Trogrlić Šitum - TV KISS

JA SAM MUZEJ - 04. 08. 2015., Fra Nikica Vujica

USAID ULOŽIO PREKO 100.000 KM U SUSTAV GRIJANJA SAMOSTANA I MUZEJA U FOJNICI, 18. prosinac 2014.g. - TV KISS

OBNOVLJEN FRANJEVAČKI MUZEJ U FOJNICI, 27. svibanj 2014.g. - Al Jazeera Balkans

PREDSJEDNIK VLADE RH ZORAN MILANOVIĆ DANAS OTVORIO OBNOVLJENI SAMOSTANSKI MUZEJ U FOJNICI, 27. svibnja. 2015.g. - TV KISS

NAKON ČETRNAEST GODINA OBNOVLJEN FRANJEVAČKI MUZEJ U FOJNICI, 28. svibanj 2014.g. - RSE Balkan

OTVOREN MUZEJ FRANJEVAČKOG SAMOSTANA DUHA SVETOGA U FOJNICI, 27. svibanj 2014.g. - FTV

SVEČANO OTVOREN MUZEJ FRANJEVAČKOG SAMOSTANA U FOJNICI, 27. svibanj 2014.g. - Kanal 6

LA VERNA: DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI, 8. ožujak 2014.g. - TV KISS

FSR i FRAMA FOJNICA, 11. prosinac 2013.g. - TV KISS

FRA AUGUSTIN MILETIĆ, biskup, AKADEMIJA, 9. svibanj 2013.g. - TV KISS

550-ta OBLJETNICA AHDNAME, 15. svibnja 2013.g. - TV VISOKO

550-ta OBLJETNICA AHDNAME, 15. svibanj 2013.g. - TV KISS 

FOJNIČKI FRATRI, 27. svibanj 2013.g. - Al Jazeera Balkans

BOSANSKI FRANJEVCI PONOSNI ČUVARI AHDNAME, 23. svibanj 2013.g. - Al Jazeera Balkans

PROSLAVA DUHOVA, 14. lipanj 2011.g. - TV KISS

FRA NENAD DUJIĆ, maestro, AKADEMIJA, 25. listopad 2011.g. - TV KISS

FOJNIČKI GRBOVNIK, 11. studeni 2011.g. - TV KISS

OTVORENA IZLOŽBA "SARAJEVSKI ATENTAT 1914.g. I PRVI SVJETSKI RAT U ARHIVU SAMOSTANA FOJNICA", 18. ožujak 2014.g. - TV KISS 

U FOJNIČKOM SAMOSTANU IZLOŽENA SKULPTURA "POSLJEDNJA VEČERA" AUTORA ZVONIMIRA MIHANOVIĆA, 11. travanj 2014.g. -TV KISS

JEDINSTVENA IZLOŽBA NAMIJENJENA SLIJEPIM I SLABOVIDNIM OSOBAMA, 31. siječanj 2015.g. - FTV

30. SIJEČNJA NOĆ MUZEJA OBILJEŽENA I U SAMOSTANU U FOJNICI, 2. veljača 2015.g. - TV KISS

FOJNICA: NAJAVA PRIJENOSA MISE NA HRT-u, 2. ožujka 2012.g. - TV KISS

PUČKE MISIJE U FOJNICI, 9. lipanj 2011.g. - TV KISS

ZUPA I SAMOSTAN FOJNICA, 2.4.2011., FTV

FOJNICA: FRANJEVAČKI SAMOSTAN BOSNIENHILFE, 2. travanj 2012.g. - TV KISS

ZLATNA MISA FRA TVRTKA GUJIĆA, 18. srpanj 2012.g. - TV KISS

FOJNICA: PRVI FRANJEVAČKI MARŠ U BiH, 28. srpanj 2011.g. - TV KISS

FOJNICA, SULEJMAN TIHIĆ: "FRANJEVAČKI SAMOSTAN U FOJNICI JE ZAJEDNIČKO DOBRO SVIH NARODA U BiH", 8. lipanj 2011.g. - SDA BiH

ŽIVE JASLICE U FOJNICI, 31. prosinac 2012.g. - TV KISS

SAMOSTANSKA CRKVA U FOJNICI: KOLAUDACIJA OBNOVLJENIH ORGULJA, 10. listopad 2012.g. - TV KISS